A-udžbenici, A-panel, pop-up interaktivna rješenja ispita, zapisi realizacije nastavnih sati za e-Dnevnik, individualizirani kurikulumi, ispitna mapa, prilagođeni ispiti znanja... Imamo Baš TO što vam treba!

Veza Škole za život i Zavičajne nastave

Piše: Aurika Matković, OŠ Marije i Line, Umag
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U ovom radu prikazuju se projekti zavičajne tematike provedeni s učenicima razredne nastave Područne škole (OŠ Marije i Line, Umag), koji su imali za cilj ne samo poticanje i razvijanje ekološke svijesti, građanskog i zdravstevnog odgoja, očuvanje zavičajnog identiteta, tradicijske kulture i baštine, već prvenstveno razvijanje interesa i radoznalosti, poticanje na istraživanje i popularizaciju svog zavičaja.

Sažetak

Školu za život, nešto novo, ili nešto što smo drugačije nazivali, sprovodimo kroz sve predmete koje ujedno možemo povezati sa sadržajima Zavičajne nastave. U današnje vrijeme ubrzane tehnologije i globalizacije društva, važnu ulogu u odgoju i obrazovanju učenika je razvoj svijesti o prirodno-kulturnim posebnostima i znamenostima zavičaja u kojem žive. Zavičajna nastava omogućava organizaciju kreativne i suvremene nastave uz primjenu različitih metoda aktivnoga učenja i oblika rada koji učeniku omogućavaju samostalno otkrivanje i istraživanje zavičajnih specifičnosti. U ovom radu prikazuju se projekti zavičajne tematike provedeni s učenicima razredne nastave Područne škole (OŠ Marije i Line, Umag), koji su imali za cilj ne samo poticanje i razvijanje ekološke svijesti, građanskog i zdravstevnog odgoja, očuvanje zavičajnog identiteta, tradicijske kulture i baštine, već prvenstveno razvijanje interesa i radoznalosti, poticanje na istraživanje i popularizaciju svog zavičaja.

Ključne riječi: škola za život, zavičajna nastava, projekti, kreativna nastava, suvremena nastava

UVOD

Život u multikulturalnom društvu, nameće potrebu promišljanja uloge zavičajnosti i valorizacije zavičajnih vrijednosti, te očuvanja kulturne baštine i kroz obrazovni sustav. Voljeti svoj zavičaj, znači voljeti ljude, prirodu, povijest i budućnost ne samo svoj rodnog mjesta, sela, grada, već i šire.
Ni jedno nastavno sredstvo ne može tako intenzivno djelovati na učenike kao neposredna stvarnost. Učenje i poučavanje o prirodi i društvu na otvorenim prostorima ili izvanučionika nastava prirode i društva sastavni je dio nastavnog rada učitelja u osnovnim školama. Cilj uvođenja zavičajne nastave i tradicijske kulture je čuvanje svog regionalnog bogatstva i naše regionalne posebnosti.
Zavičajna nastava u novoj Školi za život, po novom Kurikulumu, svojim širokim spektrom tema i zanimljivosti omogućava organizaciju kreativne, suvremene nastave uz primjenu različitih metoda aktivnoga učenja i oblika rada koji učeniku omogućavaju samostalno otkrivanje i istraživanje zavičajnih specifičnosti, a uspješnost provođenja zavičajnih tema u nastavi ovisi o učitelju, njegovim kompetencijama, kreativnosti, poduzetnosti i interesu za zavičajnu problematiku.

ZAVIČAJNA NASTAVA

Uloga zavičajnosti u nastavi prirode i društva je procjena zavičajnih vrijednosti i očuvanje kulturno povijesne baštine nekog kraja kroz obrazovni sustav. Kako bismo učenike što adekvatnije pripremili za spoznavanje svijeta, važno je da u upoznavanje svijeta krenu s kvalitetnim spoznajama o vlastitom zavičaju.

Realizacija zavičajne nastave najčešće obuhvaća nastavu na otvorenom ili izvanučioničku nastavu. Pritom značajnu ulogu imaju urbane sredine, prirodni i ruralni prostori, lokalna zajednica te školsko zemljište i okoliš. Zavičajni prostori urbanih sredina mogu biti trgovački centri, kulturne znamenitosti, prometnice, mostovi, gradski parkovi, napuštena zemljišta. Prirodni prostori u zavičaju uključuju šume, jezera, rijeke, planine, parkove prirode te nacionalne parkove. Ruralna zavičajna područja uključuju poljoprivredne plantaže, farme biljaka i životinja. Vrijednost stjecanja iskustva iz neposredne blizine o zavičaju te sudjelovanje u takvim aktivnostima i stjecanje iskustva iz „prve ruke“ može biti snažan čimbenik motivacije i interesa. Stjecanje osobnih iskustava i neposredan dodir s okolišem moguć je zavičajnom izvanučioničkom nastavom zahtijevajući od učenika uključivanje svih njihovih percepcija, otkrivanje, prikupljanje, bilježenje, analiziranje i interpretaciju podataka temeljem vlastitog iskustva i doživljaja. Da biste u učeniku postigli stanje motivacije, probudite im znatiželju, ponudite im izazovne aktivnosti i stvorite očekivanja ili čak zbrku. Kada je učenik motiviran, spreman je primiti podatke ili informacije koje će, kada se povežu s drugim relevantnim asocijacijama, stvoriti značenje i oblikovati ono što se zove učenje. Zbog toga, velika je i značajna uloga škole u odgoju i obrazovanju učenika o zavičajnoj i kulturnoj baštini kojem pripadaju, a zadatak učitelja je da pobude interes i zanimanja učenika za ove sadržaje. Temeljni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost, raznolikost i međusobnu povezanost svih čimbenika koji djeluju u čovjekovu prirodnom i društvenom okruženju, razvijati pravilan odnos prema ljudima i događajima, snošljivo i otvoreno prihvaćati različite stavove i mišljenja te poticati znatiželju za otkrivanje pojava u prirodnoj i društvenoj zajednici. Obrada sadržaja zavičaja moguća je putem različitih predmeta u nižim razredima, primjerice u nastavi hrvatskog jezika, talijanskog i/ili engleskog jezika, glazbene kulture, likovne kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, ali i građanskog i interkulturalnog odgoja. Naime, jedna u nizu aktivnosti za razvijanje građanske kompetencije je poticanje istraživačkih projekata kojima se uči o kulturnoj raznolikosti škole i lokalne zajednice (simboli, običaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.), i na taj način koristeći mogućnosti interaktivnog, suradničkog, partcipativnog i istraživačkog učenja vodi učenike kroz proces upoznavanja, propitivanja i donošenja zaključaka o određenoj temi, sadržaju ili problemu. Isto tako, obradom sadržaja zavičajnosti potičemo razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih i nacionalnih identiteta te domovinskog identiteta, što doprinosi razvoju interkulturalne osjetljivosti i interkulturalnog dijaloga. Primjenom različitih nastavnih strategija učitelj razvija interes za nastavne sadržaje, prilagođava sadržaje različitim stilovima učenja učenika, razvija individualne interese koji kod djece razvijaju želju za inicijativom i osjećaj vlastite vrijednosti. Na taj se način povećava motivacija učenika za sadržaje nastavnoga predmeta.

PROJEKTNO ISTRAŽIVAČKA NASTAVA

Nema kvalitetnog znanja bez istraživačke nastave čiji su ciljevi kvalitetno i trajno usvajanje znanja te razvijanje sposobnosti učenika za aktivnu primjenu stečenog znanja, kao temelj cjeloživotnog učenja. U istraživačkoj nastavi se to postiže uvođenjem učenika u istraživački rad koji se temelji na istraživanju koje se može provoditi na terenu tj. izvan učionice, izvođenjem pokusa i praktičnim radovima u učionici ili kod kuće. Predmet istraživanja mogu biti različite pojave, procesi. Važnost istraživačkog rada je u tome da učenik ne dobiva gotove spoznaje koje mora upamtiti i reproducirati, već do njih dolazi sam, uz učiteljevu pomoć. Neposredna stvarnost postaje središte odgojnog procesa, a učenik uči otkrivajući i ispitujući svijet oko sebe. U istraživačkoj nastavi dolazimo do spoznaja putem pokusa (eksperimenta), projekata i metode praktičnog rada.

Pod istraživačkim radom podrazumijeva se spoznajni stil rada u kojem učenici samostalno ili uz učiteljevu pomoć dolaze do željenih obavijesti, rješavaju neki problem služeći se pri tome odgovarajućim, njima primjerenim, znanstvenim metodama i postupcima. Nastava koja se temelji na istraživačkom učenju usmjerena je na razvijanje vještina, sposobnosti i stavova. Projektna istraživačka nastava se može definirati kao planirana i smišljena nastava koja ima za cilj doći do spoznaja i rezultata na osnovi istraživanja određene situacije. U projektnoj istraživačkoj nastavi unaprijed se odabere za učenike važna i zanimljiva tema, u kojoj sudjeluje cijeli razred. Bitno obilježje projektne istraživačke nastave je da su u njoj učenici aktivno uključeni i motivirani za rad i dovršenje projekta. Takav oblik nastave zahtjeva od učenika povezivanje i znanja iz različitih područja i primjenu mnogih vještina kao što su čitanje, pisanje, likovno, govorno, glazbeno, plesno, dramsko izražavanje, mjerenje i računanje, slušanje i raspravljanje. Primjenom tih vještina pri objašnjavanju neke pojave ili problema učenikovo se poznavanje i razumijevanje tih sadržaja proširuje i produbljuje, te se bogati rječnik. Temelji se na samostalnom radu učenika u neposrednoj prirodnoj stvarnosti, u istraživanju pojava prikupljanjem podataka.

U projektnoj/istraživačkoj nastavi problem treba biti povezan sa stvarnim životom, treba dopustiti učenicima određen stupanj izbora u okvirima mogućnosti razreda ili pojedinca, razvijati suradnju među svim učenicima i vidljivo prikazati rezultate.
Takav je oblik rada poželjno uvesti u škole jer omogućuje razvijanje kreativnosti i postizanje visokih spoznajnih ciljeva. Istraživačkim promatranjem pojava i bilježenjem, učenik postavlja pitanja i probleme te daje odgovore koje će moći provjeriti pokusom ili praktičnim radom. Učenici su motivirani tijekom sata jer projektna istraživačka nastava potiče učenike na samostalno istraživanje i otkrivanje te dolaženje do određenih spoznaja i usvajanje određenih prirodnoznanstvenih metoda uz odgovarajuću pomoć učitelja. Poticaj i teme za planiranje u projektnoj istraživačkoj nastavi najčešće dolaze od učitelja u dogovoru s učenicima, a teme koje učenici mogu obraditi jesu, primjerice, iz područja ekologije (vode, tlo, livada, šuma, more), zaštita prirode i okoliša, vrt oko kuće, školski vrt, razni objekti iz botanike, zoologije, poljoprivrede, prehrane, sadržaji iz povijesno – kulturne baštine itd. Projektna istraživačka nastava je zajednički pokušaj učitelja i učenika da život, učenje i rad povežu tako da se zanimljiv i interesantan problem zajednički obradi i dovede do rezultata koji za sudionike ima uporabnu vrijednost i koji se prezentira zajednici. Vrste projekata koji će se odabrati ovise o stupnju školovanja i prirodi nastavnih ciljeva i sadržaja. Projektna istraživačka nastava je prikladna za rad s darovitim učenicima i s učenicima s posebnim potrebama, jer će oni moći raditi neovisno o programu s temama koje ih zanimaju i tako razvijati temeljne vještine i znanja, ali i specifične vještine i znanja koje prelaze okvire njihova programa.