A-udžbenici, A-panel, pop-up interaktivna rješenja ispita, zapisi realizacije nastavnih sati za e-Dnevnik, individualizirani kurikulumi, ispitna mapa, prilagođeni ispiti znanja... Imamo Baš TO što vam treba!

Vrednovanje kao učenje

Autori:
Ivana Hrastović Mandarić i Željka Starčević, učiteljice engleskog i njemačkog jezika

Zašto vrednovanje kao učenje?

Suvremeni kurikulumski pristup poučavanju uvodi, osim dobro poznatog sumativnog vrednovanja, i formativno vrednovanje tj. vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje s naglaskom na povezivanje poučavanja, učenja i vrednovanja. Učitelj više nije jedina osoba koja provodi vrednovanje učeničkih postignuća, sada tu ulogu preuzima i sam učenik. U kurikulumskom pristupu upravo je učenik u središtu odgojno-obrazovnog procesa u punom smislu te riječi.

Dok se sumativno vrednovanje odnosi na vrednovanje naučenog, vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, već daju povratnu informaciju učeniku i učitelju o samom procesu učenja te usvojenosti znanja i vještina u odnosu na očekivane odgojno-obrazovne ishode.

Kod vrednovanja kao učenje potrebno je razlikovati samovrednovanje ili samorefleksiju i vršnjačko vrednovanje. Samovrednovanje provodi sam učenik, a vršnjačko vrednovanje provode učenici međusobno vrednujući rad drugih učenika. Prije pristupa samovrednovanju i vršnjačkom vrednovanju važno je unaprijed s učenicima dogovoriti sastavnice vrednovanja tj. što će se vrednovati.Te sastavnice mogu biti odabrane iz različitih domena: kognitivne, afektivne i socijalne, za razliku od tradicionalne nastave gdje su se isključivo vrednovale sastavnice iz kognitivne domene. Stoga možemo zaključiti da pri vrednovanju kao učenje vrednujemo i procjenjujemo cjeloviti razvoj učenika. Kod vrednovanja kao učenje podrazumijeva se da učenik vrednovanjem uči.

Vrednovanje kao učenje pridonosi razvoju učenika kao kompetentne i samouvjerene osobe, učenik uči kritički promišljati o procesu učenja,uočava svoj napredak,prednosti i nedostatke svog načina i metoda učenja, te se uči samoregulaciji vlastitog procesa učenja.
Vrednovanje kao učenje može se provoditi u obliku ispunjavanja različitih lista procjena, rubrika, vođenjem dnevnika učenja ili refleksijom i razgovorom s nastavnikom. Najjednostavniji primjer vrednovanja kao učenje primjenjiv već i u prvom razredu osnovne škole jest izražavanje sviđanja/nesviđanja. Učitelj će pitati učenike da određeni nastavni sadržaj vrednuju na način palac gore-sviđanje, tj. palac dolje-nesviđanje.

Vrlo jednostavan primjer samovrednovanja u svakodnevnoj nastavnoj praksi njemačkog i engleskog jezika je jetzt kann ich / kann nichtnow I know / now I can't lista procjene koja se može provesti nakon obrađene nastavne jedinice ili veće cjeline. Učenik na taj način samorefleksijom spoznaje koje je nastavne sadržaje ili ishode ostvario, a koje još ne. Dakako da je ta informacija važna i samom nastavniku za planiranje daljnjeg tijeka procesa poučavanja.

Evo i nekoliko primjera listića za samoprocjene i rubrika za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje za njemački i engleski jezik u osnovnoj školi.

Primjer rubrike za vršnjačko vrednovanje u nastavi engleskog jezika:

Možemo zaključiti da učenici u vrednovanju kao učenje unaprijed znaju koji su ciljevi i ishodi postavljeni te u kojoj razini su ih uspjeli ostvariti. Takav način vrednovanja pozitivno utječe na razvoj samoinicijative kod učenika i samokontrole vlastitog učenja, ali i preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje što je i dio Kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti. Upravo ta kompetencija preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje i samoinicijativnost će učenicima pomoći u daljnjem školovanju, razvoju i kasnijem cjeloživotnom učenju.


Literatura:
MZO, Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Engleski jezik - Vrednovanje
Europeana Schoolnet Academy - Future classroom Lab