Čitaonice i kazina – kulturna društva političkog karaktera

Osnivanje čitaonica i kazina na prostoru banske Hrvatske započelo je krajem 1830-ih i početkom 1840-ih godina. Iako su to trebale biti institucije kulturnoga karaktera, one su tijekom 40-ih godina 19. stoljeća postale glavna uporišta dviju politički suprotstavljenih struja. Tako su se u Ilirskoj čitaonici okupljali članovi i pristaše Ilirske, tj. Narodne stranke, a u Zagrebačkom kazinu članovi i pristaše Horvatsko-vugerske stranke.

Piše: dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak

Vojno-redarstvena operacija Maslenica („Gusar”)

Maslenica

Okupacija zadarskog zaleđa

U geostrateškom pogledu područje Zadra bilo je iznimno važno u planovima srpskih pobunjenika i JNA. Preko ovoga dijela sjeverne Dalmacije neprijatelj je namjeravao ostvariti svoj vjekovni san – izlazak na more. Osim toga nastojao je presjeći glavnu prometnu komunikaciju koja je preko Novskog ždrila vodila prema unutrašnjosti Hrvatske. Stoga ne čudi što je za prve ciljeve na zadarskom području izabrao sela Kruševo i Jasenice, jedina dva mjesta s potpuno hrvatskim stanovništvom u bivšoj općini Obrovac

Bitka za Vukovar

Nakon jednomjesečnih neuspješnih pokušaja njegova zauzimanja JNA je na prijelazu iz rujna u listopad pokrenula operaciju Vukovar, koja je imala za cilj potpuno odsijecanje grada od zaleđa i, što je bila temeljna zadaća, zauzimanje grada. U napadu JNA i pobunjenih Srba na Vukovar poginulo je 1739 osoba – 1436 muškaraca i 303 žene. Poginula su 632 pripadnika hrvatskih snaga, a 178 vodilo se kao nestale.

Piše: Ivan Brigović, prof., arhivist
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

Pad Gvozdanskog 1578. godine

Nakon katastrofe ugarsko-hrvatske vojske na Mohačkom polju 1526. i stara je Jajačka banovina propala iduće godine, čime je nestao bedem koji je u prethodnih nekoliko desetljeća Hrvatsku i dolinu rijeke Une donekle štitio od osmanlijskih provala. Njihovi upadi na zrinsko Pounje započeti 1539. svoj će vrhunac doživjeti padom Gvozdanskog 1578. koje će zbog junačkog otpora brojčano nadmoćnom neprijatelju ostati jednim od simbola hrvatskog junaštva.

Pokret učiteljica u Hrvatskoj na početku 20. stoljeća

Institucionalizacija ženskog obrazovanja u Europi u posljednjoj trećini 19. stoljeća doprinijela je osnivanju ženskih organizacija i pokreta. Učiteljice u Hrvatskoj se od 70-ih godina 19. stoljeća uz podršku manjeg dijela svojih muških kolega zalažu za ''žensko pitanje'', a na početku 20. stoljeća se organiziraju i samosvjesno promiču ideje o ženskoj ravnopravnosti. Djelatnost Kluba učiteljica bila je prvenstveno usmjerena na zaštitu digniteta struke, jačanje staleškog položaja i osobnih interesa učiteljica u okviru učiteljskog staleža, ali i na pružanje materijalne i moralne pomoći siromašnoj, napuštenoj i zlostavljanoj djeci.