Napomena
  • JW_SIG_PRG

Čovjek koji je otkrio utrobu Zemlje

O snažnim potresima i njihovim katastrofalnim posljedicama mnogo se pisalo u protekloj, 2016. godini, posebno nakon potresa koji je zadesio naše susjede, Talijane. Jedan je dakle od najvažnijih zadataka seizmologije, da prije svega teoretski prouči, kako djeluje gibanje zemlje na građevine, te da na osnovu rezultata toga proučavanja i na osnovu iskustva kod raznih katastrofalnih potresa pokaže putove i načine, kako se imaju graditi zgrade po mogućnosti otporne protiv potresa, zapisao je 1913. godine Andrija Mohorovičić.

Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena, rodio se na današnji dan, 23. siječnja 1857., a njegovo najvažnije otkriće, jedna je od najvažnijih spoznaja u seizmologiji 20. stoljeća. Mohorovičić se isprva bavio meteorologijom, a 1892. godine postao je upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu. Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u Zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova. Utvrdio je da Zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) i po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho). Po Mohorovičiću je 1970. godine nazvan i jedan krater na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. godine i asteroid br. 8422, dok se u najnovije vrijeme njegovim imenom naziva i granica između kore i plašta na Mjesecu i na Marsu. Mohorovičićev doprinos razumijevanju strukture Zemlje i potresa temelj je na kojem je izgrađena naša spoznaja o Zemlji i drugim nebeskim tijelima.

Sretan 160. rođendan veliki gospodine Andrija!

{gallery}/admin/geografija/mohorovicic{/gallery}

Slike preuzete sa  www.matica.hr, www.gfz.hr, www.upload.wikimedia.org