Razredna zajednica

Prošlog ljeta, od 24. do 28. srpnja 2023. sudjelovala sam na tečaju „Deep Democracy: How to Manage Conflicts Building a Strong Classroom Culture“ u Pragu u Češkoj.

Željela sam naučiti kako izgraditi podržavajuću i suradljivu razrednu zajednicu te kojim tehnikama mogu pomoći učenicima da nauče uvažavati druge i drugačija mišljenja, kako surađivati, a istovremeno zadržati svoj integritet.

 

 

U ponedjeljak, prvog dana tečaja ukratko smo se predstavili ostalim sudionicima kroz nekoliko aktivnosti za probijanje leda. Ugrijali smo tijelo i moždane vijuge istovremenim dodavanjem tri manje loptice u krug te izgovaranjem zadanih pojmova. Okušali smo se i u komunikaciji bez riječi te pronašli načine kako se složiti u vrstu po zadanom kriteriju koristeći samo neverbalnu komunikaciju.

Voditeljica tečaja Lucie Prisovska upoznala nas je s planom rada kroz naredne dane te predstavila svoj rad i organizacije koje stoje iza tečaja, Europass Teacher Academy i Vice Versa Team.

Ukratko je objasnila ideje kojima ćemo se baviti - duboku demokraciju s posebnim naglaskom na Debatu duboke demokracije Myrne Lewis, liniju otpornosti i „ledenjak“, a potom su sudionici iznijeli svoja iskustva s konfliktima i rješavanju istih u učionici te očekivanja od tečaja.

 

 

Drugi dan započeli smo s još aktivnosti upoznavanja, nakon čega je svaki sudionik detaljnije predstavio školu i državu iz koje dolazi.

Nastavili smo s detaljnijim objašnjenjem pojma „ledenjak“ koji se odnosi na ono čega smo u interakciji s drugima svjesni i ono čega nismo svjesni. Poput ledenjaka, manji dio informacija odnosi se na ono čega su svjesni svi u grupi, a veći dio informacija, kao i kod ledenjaka odnosi se na ono čega su neki u grupi svjesni, no većina nije. Zbog dobre komunikacije potrebno je „spustiti razinu vode“, odnosno izgovoriti ono čega možda ostali nisu svjesni ili o tome ne znaju ništa. To vrlo često može biti teško, zbog straha od iznošenja emocija pred drugima, no ako manji sukob ili smetnja ne budu izrečeni može doći do gomilanja negativnih emocija koje potom prerastaju u veliki problem koji eskalira i velikim sukobom.

Granica do koje netko podnosi svoje unutarnje konflikte i nezadovoljstvo prije nego ih iznese pred ostale objašnjena je kao linija otpornosti. Voditeljica je naglasila da je važno djelovati odmah na početku, kad se nečije nezadovoljstvo i neugoda manifestiraju kroz šale ili isprike.

U srijedu smo se, nakon uvodnih aktivnosti koje govore o stanju grupe, dotakli vrijednosti konflikta te detaljnije objasnili način raspravljanja koji je razvila Myrna Lewis, a uključuje sljedeće sastavnice ili pravila:

1. Dogovor i sigurnosna pravila – svi imaju pravo iznijeti svoje mišljenje i frustracije, no nitko nema monopol nad istinom te se svi moraju osjećati sigurno
2. Bacanje strelica – mora biti strukturirano i organizirano, jedna strana iznosi sve svoje argumente, dok druga samo sluša, nakon čega se zamijene
3. Zapamtiti „zrno istine“ – otkriti što je ostalo najupečatljivije od onog što je izgovorila suprotna strana
4. Donijeti odluku koja se bazira na jednom „zrnu istine“.

Dan smo završili s navođenjem nekoliko slabosti u komuniciranju koje ometaju razumijevanje te ih je potrebno osvijestiti i nastojati izbjeći.

To su:

• lutanje mislima umjesto fokusiranje na ono što sugovornik govori
• prekidanje
• prelaženje s teme na temu
• istovremeno govorenje o dvije različite teme
• indirektan govor
• sugestivna pitanja.

Deep democracy debatu provela sam tijekom školske godine i sa svojim učenicima. Bili su vrlo uspješni u raspravljanju, a kao i odraslima najteže im je bilo slušati drugu stranu bez komentiranja i odgovaranja.

 

 

Četvrti dan tečaja posvetili smo idejama „zamjene cipela“ i nenasilnoj komunikaciji.

Prva aktivnost odnosi se na osvješćivanje pojedinca da su oko njega druge individue koje možda imaju iste ili sasvim različite probleme, odnosno ideje koje ih okupiraju ili muče. Navedeno se može provesti kroz igru pristupi liniji ili napravi korak naprijed ako…nakon čega se prokomentira ili diskutira o novim saznanjima.

Ideju nenasilne komunikacije razvio je Marshal M. Rosenberg, a ona stavlja naglasak na iznošenje emocija, iskrenost i empatiju bez osuđivanja, napadanja i okrivljavanja. Temelji se na promatranju i iznošenju činjenica, zatim objašnjavanju kako se osjećamo zbog uočenog, a završava molbom ili predlaganjem rješenja.

Uz nenasilnu komunikaciju voditeljica je spomenula i ukratko objasnila aktivnost „perceptivne pozicije“ koja potiče iz NLP-a. Aktivnost uključuje tri osobe, jedna iznosi svoje viđenje neke situacije, druga osoba pokušava razumjeti i staviti se u poziciju prve, a treća osoba je promatrač.

Osobe mijenjaju uloge dok nisu svi prošli sve uloge, a cilj ovakvog pristupa je smanjiti broje sukoba u budućnosti.

U petak, posljednji dan tečaja smo se ukratko dotaknuli pojma „bullying“ odnosno nasilničkog ponašanja. Voditeljica je predložila rješavanje problematične situacije u razredu kroz glumu. Nakon nekog nasilnog događaja može se organizirati aktivnost u kojoj učenici glume žrtvu, nasilnika i promatrače te postepeno objašnjavaju kako se svatko od njih osjećao u situaciji, a cilj je da svi uključeni osvijeste kako su se osjećali oni i ostali oko njih kako bi možda u sljedećoj sličnoj situaciji postupili drugačije i uvažili osjećaje osoba oko sebe.

S obzirom da se učitelji često susreću s ovom problematikom rado smo poslušali ideje kako rješavati sukobe, no svakako ima još puno mjesta za učenje i otkrivanje novih rješenja.

 

 

Valentina Boc Perus

Učiteljica razredne nastave u OŠ Pantovčak, Zagreb

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•