ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    •  razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama poštujući interese i potrebe drugih
    •  postavlja jednostavna pitanja
    •  odgovara cjelovitom rečenicom
    •  upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli
    •  govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu
    •  izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
    •  točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi
    •  poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE

Započinje razgovor, postavlja pitanja i odgovara na pitanja kratkim rečenicama; samostalno se uključuje u jezičnu aktivnost govorenja te sadržajem govorenja obuhvaća zadane teme.


SADRŽAJ

tekstovi: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite rečenice kao pitanja i odgovori, više povezanih rečenica u kraći govoreni tekst.


PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i sudjelovanje učenika u govornom činu.


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. A.1.2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora
    •  odgovara na pitanja o slušanome tekstu
    •  postavlja pitanja o slušanome tekstu
    •  sluša i razumije uputu i postupa prema uputi
    •  samostalno i bez navođenja ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
    •  spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta uz pomoć učitelja i izgovara  glasove, ogledne i česte riječi i rečenice prema modelu.


SADRŽAJ

tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnih tekstova).


PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom  na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi namijenjeni početnom opismenjavanju trebaju biti kratki, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati. Tekstovi trebaju značenjem, smislom i sadržajem podržavati jezični razvoj učenika i početnu čitalačku pismenost. Grafičko oblikovanje teksta mora biti u skladu sa zahtjevima metodike početnoga opismenjavanja (vizualno uporište za poučavanje pisanja i čitanja).


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • razlikuje slovo od drugih znakova
    •  prepoznaje slova
    •  povezuje napisano slovo s glasom
    •  povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu
    •  čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju
    •  odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta
    •  postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju
    •  prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)

SADRŽAJ

tekstovi: kratki tekstovi primjereni početnom opismenjavanju (s riječima u kojima su naučena slova), kratki obavijesni i književni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi.


PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje. Tijekom usvajanja početnih čitateljskih vještina učenik treba svakodnevno pozornost  usmjeravati na značenje i smisao pročitanoga, vještinu čitanja i vježbanje čitanja. Učitelj treba poučiti učenike tehnikama čitanja koje mu omogućuju točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije    presudna u procesu početnoga opismenjavanja, nego pozornost treba usmjeriti na razvoj fluentnosti u čitanju i čitateljskoj  motiviranosti.


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. A.1.4. Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    •  povezuje glas s odgovarajućim slovom
    •  razlikuje slova od drugih znakova
    •  povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
    •  piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma
    •  prepisuje riječi i rečenice
    •  samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
    •  oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
    •  piše veliko početno slovo: prva riječ u rečenici, imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju
    •  piše rečenični znak na kraju rečenice

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE

Piše riječi i kratke rečenice slovima školskoga formalnog pisma.


SADRŽAJ

Tekstovi: kratki tekst od tri do pet rečenica, sadržajno i logički povezan.


PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Metodički postupci početnoga opismenjavanja: Učenik pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje formalnih slova, prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela, izrađuje model zadanoga slova od različitih materijala (papir, folija, vezice, masa za modeliranje i sl.), opisuje izgled slova, sluša zadani glas i piše odgovarajuće slovo, usvaja abecedni poredak slova učenjem kroz igru i igrolikim aktivnostima, dopisuje izostavljene riječi u rečenici.

Učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim slovima školskoga formalnog pisma. Malim slovima školskoga formalnog pisma može se napisati tek redak ili dva kao motoričku vježbu. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim slovima školskoga formalnog pisma.


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. A.1.5. Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    •  izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice
    •  traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije
    •  objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora
    •  traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama.


PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Različitim aktivnostima i strategijama čitanja (uspostavljanjem aktivnoga angažmana pri čitanju i poticanjem na postavljanje pitanja) valja razvijati aktivan rječnik učenika u skladu s jezičnim razvojem.


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. A.1.6. Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i hrvatskoga standardnog jezika.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika

ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

Uočava razliku između tekstova na mjesnome govoru i hrvatskome standardnom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti.


PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Sadržajima i aktivnostima u ishodu promiče se očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa. Prema načelu zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti slobodno izražavanje idiomom koji najbolje poznaje i kojim može slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjećaje. To je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske kompetencije i suzbijanje straha od jezičnoga izražavanja u metodičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem hrvatskim standardnim jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika. Potrebno je poučiti učenike da se njihov jezik zove hrvatski jezik a pismo latinica.


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. A.1.7. Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnomu opismenjavanju.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • prepoznaje glasovnu strukturu riječi
    • uočava početni, središnji i završni glas u riječi
    • izvodi glasovnu analizu i sintezu
    • pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

prepoznaje glasovnu strukturu riječi i uočava početni, središnji i završni glas u riječi te glasovno analizira i sintetizira jednosložne i dvosložne riječi.


PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička).

Metodički postupci početnoga opismenjavanja: sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem, pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči.