ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

OŠ. HJ. A.2.1. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost
    • odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
    • pripovijeda kratku priču prema nizu slika
    • priča o vlastitim doživljajima i događajima
    • pripovijeda događaje kronološki
    • opisuje na temelju promatranja
    • pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
    • upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
    • točno izgovara sve glasove u riječima
    • točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

prema smjernicama govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja

SADRŽAJ

tekstovi: kratka molba, zahvala i poziv, telefonski razgovor, spontani razgovor, kratka priča, kratki opis.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u  osmišljenim komunikacijskim situacijama. Teme trebaju biti usmjerene na konkretne sadržaje učenja u korelaciji s drugim nastavnim područjima te omogućiti cjeloviti kulturološki razvoj.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

OŠ. HJ. A.2.2.Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi
    • odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
    • postavlja potpitanja o poslušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta
    • provjerava razumijevanje poslušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
    • izražava svoje misli i osjećaje o poslušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

sluša tekst, razgovara o tekstu te uz ohrabrivanje (verbalnim i neverbalnim znakovima) usmenim odgovorima pokazuje razumijevanje sadržaja poslušanoga teksta

SADRŽAJ 

tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnih tekstova).

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, pisani razumljivim stilom i jezikom, prilagođene kompozicije.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

OŠ. HJ. A.2.3.Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • čita kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, dobi i interesima
    • odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
    • postavlja pitanja o pročitanome tekstu
    • izdvaja nepoznate riječi
    • pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema kontekstu te provjerava pretpostavljeno značenje u rječnicima ili u razgovoru s učiteljem
    • pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima
    • pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te samostalno odgovara na pitanja o tekstu.

SADRŽAJ

tekstovi: kratki tekstovi jednostavne jezične strukture s obzirom na leksičke, morfosintaktičke i stilske osobitosti teksta primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima (upute, poruke, pisma, obavijesni i književni tekstovi).

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Učitelj zajedno s učenicima stvara okružje koje je poticajno za čitanje. Tekstovi za čitanje trebaju biti primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima. Tijekom poučavanja čitanja učitelj individualizira pristup svakom učeniku uvažavajući individualne razlike s ciljem da od učenika stvori čitatelja koji čita s razumijevanjem i radi užitka. Učitelj osigurava vrijeme za svakodnevno čitanje/pričanje namijenjeno cijelomu razrednom odjelu, skupinama učenika ili pojedinačno. Podjednako treba biti zastupljeno čitanje naglas i čitanje u sebi. Količina čitanoga teksta usklađuje se s razumijevanjem pri čitanju i rječnikom učenika. Postupno se uvode aktivnosti za razvijanje vještina izražajnoga (interpretativnog) čitanja. Učitelj treba biti model interpretativnog čitanja i recitiranja.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

OŠ. HJ. A.2.4. Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom
    • povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom
    • prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
    • samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima
    • u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja
    • razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
    • u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i upotrebljava pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
    • piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u bližem okružju
    • piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
    • piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
    • prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, uz pomoć učitelja prepoznaje pogreške u primjeni poučavanih pravopisnih pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti

SADRŽAJ

tekstovi: kratki opis predmeta ili lika, obavijest, pismo, pisani sastavak.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Metodički postupci početnoga opismenjavanja: Učenik pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje rukopisnih slova, prikazuje zadano rukopisno slovo pokretom ruke ili tijela, uočava povezanost pisanja i čitanja, sluša i piše riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi zbog pravilnoga spajanja rukopisnih slova, provjerava urednost i čitkost u pisanju, aktivno i angažirano piše kako bi se osamostalio u pisanju.

Samostalno pisanje prema poticaju treba biti usklađeno s dinamikom učenja i jezičnim razvojem pojedinoga učenika. Učitelj stvara situacije, osmišljava aktivnosti i poticajno okružje s pomoću kojih učenici uočavaju važnost potrebe pisanja. Učenike već tijekom početnoga opismenjavanja valja poučavati strategijama pripreme za oblikovanje pisanoga teksta.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

OŠ. HJ. A.2.5. Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • usvaja nove riječi i razumije značenje naučenih riječi
    • objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju
    • izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
    • traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika
    • prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te jesnu i niječnu rečenicu u tekstu
    • tvara i piše izjavne (potvrdne i niječne), upitne, usklične rečenice
    • prepoznaje ogledne i česte imenice s konkretnim značenjem
    • upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju te prepoznaje imenice na oglednim primjerima

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

OŠ. HJ. A.2.6. Učenik uspoređuje mjesni govor i hrvatski standardni jezik.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • uspoređuje riječi mjesnoga govora i hrvatskoga standardnog jezika
    • sluša i govori tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima
    • čita i piše kratke i jednostavne tekstove na mjesnome govoru u skladu sa svojim interesima, potrebama i iskustvom

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i hrvatskome standardnom jeziku u različitim jezičnim kontekstima.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. B.2.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
    • izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom
    • izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova
    • uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
    • povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
    • pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu
    • objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

uz pomoć učitelja izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta slične onima u svakodnevnome životu.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. B.2.2. Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
    • razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
    • prepoznaje glavne i sporedne likove
    • prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
    • uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
    • smješta likove u vrijeme radnje i prostor

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

sluša/čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi.

SADRŽAJ

tekstovi: slikopriče, slikovnica, kratka priča, bajka, pjesma, kratki igrokaz, zagonetka.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. B.2.3. Učenik samostalno izabire književne tekstove za slušanje/čitanje prema vlastitome interesu.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu
    • upoznaje se s prostorom narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja (ili bibliobusom)
    • upoznaje se s radom dječjega odjela narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja
    • posjećuje školsku ili narodnu knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje
    • svakodnevno izabire jedan književni tekst, primjeren jezičnom razvoju, za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
    • preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
    • objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. B.2.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
    • istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
    • stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi iz mjesnoga govora te sastavlja mali zavičajni rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
    • razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj  cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. C.2.1. Učenik sluša/čita medijski tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i izdvaja važne podatke.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • prepoznaje važne podatke u kratkom tekstu
    • izdvaja iz teksta jedan ili više podataka prema zadanim uputama
    • prepričava sadržaj teksta

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

prema smjernicama pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. C.2.2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • Izdvaja primjerene medijske sadržaje i razgovara o njima izražavajući vlastito mišljenje
    • gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu – prati (gleda, sluša, doživljava) televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa
    • samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
    • prepoznaje obrazovne i interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu s kojima se susreće u svakodnevnome životu.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
OŠ. HJ. C.2.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • posjećuje kulturne događaje
    • razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
    • izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
    • iskazuje svoj doživljaj nakon kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama

SADRŽAJ

kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe,      izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama,  dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA 

Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.