ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
PID. OŠ. A.B.C.D.3.1. Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA
Promatra i opisuje. Postavlja pitanja. Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima. Planira istraživanje (na koji način doći do odgovora). Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke. Mjeri i očitava.Prikazuje i analizira podatke. Zaključuje. Provjerava i uočava pogreške.Uočava novi problem. Slijedi etape istraživačkog pristupa.

RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

    • Uz pomoć postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilježi rezultate te ih predstavlja.

DOBRA

    • Uz pomoć postavlja pitanja povezana s  opaženim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilježi i opisuje rezultate te ih predstavlja.

VRLO DOBRA

    • Uz usmjeravanje postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilježi, objašnjava i predstavlja rezultate istraživanja prirode, prirodnih ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.

IZNIMNA

    • Uz usmjeravanje oblikuje pitanja, koristi se opremom, mjeri, bilježi, objašnjava i uspoređuje svoje rezultate istraživanja s drugima i na temelju toga procjenjuje vlastiti rad te predstavlja rezultate.

SADRŽAJ
Ostvaruje se putem sadržaja svih ostalih koncepata.

PREPORUKA ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA
Učitelj samostalno odlučuje kada i na kojim će se primjerima ti ishodi ostvarivati u učenju i poučavanju. Tijekom učenja i poučavanja potrebno je što više primijeniti metode aktivnoga učenja u kojima učenik sudjeluje u promatranju i prikupljanju podataka te donošenju zaključaka. Učenik rezultate može prikazati crtežom, tablično, dijagramom ili ih ponekad samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba. Istraživački pristup potrebno je integrirati u proces učenja i poučavanja svih koncepata na različite načine: od istraživanja u neposrednoj stvarnosti, izvođenja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih načina kako bi se poticalo aktivno, istraživačko i iskustveno učenje.