ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

MAT. OŠ. C.2.1. Opisuje i crta dužine.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • Spaja točke crtama.
    • Opisuje dužinu kao najkraću spojnicu dviju točaka.
    • Određuje krajnje točke dužine.
    • Crta dužinu i primjenjuje oznaku za dužinu.
    • Određuje pripadnost točaka dužini.
    • Određuje bridove geometrijskih tijela i stranice geometrijskih likova kao dužine.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

Opisuje dužinu i određuje krajnje točke dužine kao pripadne točke dužini.

SADRŽAJ

Dužina kao najkraća spojnica dviju točaka. Krajnje točke. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta. Bridovi geometrijskih tijela.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA 

Usvojiti pojam dužine kao najkraće spojnice dviju točaka, prepoznati ju kao stranicu geometrijskoga lika, odnosno brid geometrijskoga tijela. Potrebno je poticati pravilno i uredno crtanje, imenovanje i zapis točke i dužine. Opisati međusobne odnose matematičkim jezikom.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

MAT. OŠ. C.2.2. Povezuje poznate geometrijske objekte.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • Opisuje plohe (strane) kocke, kvadra i piramide kao likove, bridove kao dužine, a vrhove kao točke.
    • Opisuje stranice i vrhove trokuta, pravokutnika i kvadrata kao dužine, odnosno točke.
    • Korelacija s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

Povezuje odnose među geometrijskim tijelima i likovima te dužinama i točkama.

SADRŽAJ

Povezivanje geometrijskih objekata (geometrijska tijela, geometrijski likovi, dužine i točke).

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

S učenicima je poželjno osmisliti što više aktivnosti koje uključuju slaganja i razlaganja modela geometrijskih oblika te slaganja različitih slagalica geometrijskim oblicima, poput tangrama. Pritom bi slagalice najprije slagali prema zadanome predlošku, a potom bi smislene likove kreirali sami prema zadanim kriterijima.

Primjer: Složi lik dinosaura. Pri slaganju upotrijebi 3 kruga, 5 trokuta, 3 pravokutnika i 4 kvadrata.

Takvim aktivnostima učenici samostalno uočavaju odnose veličina i oblika dijelova spomenutih slagalica te im se na taj način postupno može prikazati i objasniti, uz već poznat pojam cjeline (cijeloga) i polovine, i pojam četvrtine i osmine. Takvim primjerima ostvaruje se poveznica s ishodima A.2.4., B.2.1., D.2.3. i E.2.1.