ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

MAT. OŠ. D.3.1. Procjenjuje, mjeri i crta dužine zadane duljine.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • Poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine i njihov međusobni odnos u skupu brojeva do 1000 (kilometar, metar, decimetar, centimetar, milimetar).
    • Imenuje i crta dužinu zadane duljine.
    • Mjeri dužinu odgovarajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom.
    • Zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice. Duljinu dužine zapisuje matematičkim znakovima.
    • Procjenjuje duljinu dužine (milimetar, centimetar, decimetar) i udaljenosti (metar, kilometar) odabirući optimalnu mjernu jedinicu.
    • Računa s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 1000).
    • Prošireni sadržaji:
    • Preračunava mjerne jedinice.
    • Korelacija s Hrvatskim jezikom, Prirodom i društvom, Tjelesnom i zdravstvenom kulturom i Likovnom kulturom.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

Mjeri dužinu i crta dužine zadane duljine.

SADRŽAJ

Procjena, mjerenje i crtanje dužine zadane duljine. Jedinice za mjerenje dužine (mm, cm, dm, m, km). Računanje s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 1000).

Prošireni sadržaj: Preračunavanje mjernih jedinica.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

Pri poučavanju je potrebno razlikovati pojam dužine i duljine kao njezina mjeriva svojstva (mjerimo dužinu kako bismo doznali njezinu duljinu). Učenici upoznaju standardne mjerne jedinice i njihove znakove. Jako je bitno osvijestiti veličinu tih standardnih jedinica pa se učenike potiče da rukama pokazuju dužinu od jednoga metra, decimetra, centimetra i milimetra. Mogu na svome tijelu pronaći neku veličinu za usporedbu koja im kasnije može pomoći u procjeni (povezati na primjer duljinu raširenoga palca i kažiprsta s decimetrom, minimalno mogući razmak palca i kažiprsta s milimetrom i slično). Kilometar im se može približiti nekim primjerom iz neposredne okoline. Duljinu dužine zapisivati matematičkim jezikom. Učenike je potrebno poticati na procjenjivanje rezultata na svim razinama, a razumna su očekivanja na vrlo dobroj razini.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

MAT. OŠ. D.3.2. Procjenjuje i mjeri masu tijela.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • Uočava masu kao svojstvo tijela. Uspoređuje mase tijela.
    • Imenuje jedinice za mjerenje mase (gram, dekagram, kilogram, tona). Upoznaje različite vage i postupak vaganja.
    • Procjenjuje i mjeri masu tijela te pravilno zapisuje dobivenu vrijednost (mjernim brojem i znakom jedinične veličine). Iskazuje odnose mjernih jedinica za masu.
    • Računa s jedinicama za masu tijela (u skupu brojeva do 1000).
    • Korelacija s Hrvatskim jezikom i Tjelesnom i zdravstvenom kulturom.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

Mjeri masu različitih predmeta digitalnom vagom zapisujući dobivenu vrijednost.

SADRŽAJ

Procjena i mjerenje mase tijela. Uspoređivanje mase tijela. Mjerne jedinice za masu (g, dag, kg, t). Računanje s mjernim jedinicama za masu (u skupu brojeva do 1000).

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

U početku poučavanja na konkretima se uočavaju i uspoređuju nejednake mase (spoznati da (ne)jednake veličine predmeta ne moraju istim omjerom pratiti i masu). Nakon toga se imenuju mjerne jedinice za masu i razlikuju njihove vrijednosti (tona, kilogram, dekagram i gram), no neće se preračunavati. Učenici iskazuju odnose mjernih jedinica povezujući ih s tijelima jedinične mase. Koristiti se različitim vagama, a digitalnim vagama mjeriti cjelobrojnu masu (unaprijed odabrati predmete čija masa nije decimalni zapis). Učenike je potrebno poticati na procjenjivanje rezultata na svim razinama, a razumna su očekivanja na vrlo dobroj razini.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

MAT. OŠ. D.3.3. Određuje opseg likova.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA 

    • Opisuje opseg kao duljinu ruba bilo kojega geometrijskog lika.
    • Mjeri duljinu dužine.
    • Mjeri opseg neformalnim i formalnim načinima.
    • Određuje opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroj duljina njihovih stranica. Procjenjuje i mjeri opseg lika objašnjavajući postupak.
    • Korelacija s Hrvatskim jezikom i Tjelesnom i zdravstvenom kulturom.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

Mjeri opseg likova neformalnim načinima i povezuje opseg s duljinama pojedinih stranica.

SADRŽAJ

Opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroj duljina stranica.

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

U početku poučavanja učenici će mjeriti opseg neformalnim načinom: koristeći se koncem, vunom, papirnatim vrpcama… Učenike se navodi na zaključak da je opseg zbroj duljina svih stranica mnogokuta. Učenici mogu odrediti i opseg lika sastavljenoga od dvaju ili više likova poznatih učeniku, zaključivati o svojstvima dvaju ili više likova i sl. Duljina stranica zadanoga lika kojemu se mjeri opseg može se prenositi i šestarom na crtu. Učenike je potrebno poticati na procjenjivanje rezultata na svim razinama, a razumna su očekivanja na najvišoj razini. Pri određivanju opsega trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroja duljina stranica ne rabi se formula za izračunavanje, a opseg se zapisuje malim slovom o (npr. o = 12 cm).

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

MAT. OŠ. D.3.4. Procjenjuje i mjeri volumen tekućine.

 

RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

    • Primjenjuje pojam volumena (obujma, zapremnine) tekućine. Upoznaje i uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine. Opisuje vezu između oblika i volumena tekućine.
    • Procjenjuje i mjeri volumen tekućine prelijevanjem.
    • Imenuje jedinice za mjerenje volumena tekućine (litra, decilitar).
    • Korelacija s Hrvatskim jezikom.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU RAZREDA

Izražava volumen tekućine standardnim jedinicama te uspoređuje volumene posuda

SADRŽAJ

Procjena i mjerenje volumena tekućine. Mjerne jedinice za volumen tekućine (litra, decilitar)..

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG ISHODA

U početku je dobro uspoređivati volumen tekućine prelijevanjam iz jedne posude u drugu. Pri mjerenju volumena tekućine prvo treba osvijestiti da se prelijevanjam iz posude u posudu količina tekućine ne mijenja iako se njezin izgled (visina tekućine u posudi) mijenja. Nakon toga možemo odabrati neku posudu koja nam postaje mjerna jedinica i prelijevanjem tekućine mjeriti i uspoređivati različite količine tekućina u većim posudama. Učenici upoznaju standardne mjerne jedinice za mjerenje volumena tekućine. Prelijevanjem trebaju osvijestiti njihovu količinu, ali i računati s njima (osobito je korisno konkretima rješavati problemske zadatke). Obujam i zapremnina sinonimi su za volumen. Mjerna jedinice litra ima dva znaka: L i l. Učenike je potrebno poticati na procjenjivanje rezultata na svim razinama, a razumna su očekivanja na vrlo dobroj razini.